"Premijeru Plenkoviću, samo naprijed s reformama!"

Što su glavne prepreke za veća njemačka ulaganja u Hrvatskoj? O tome je, povodom posjeta hrvatskog premijera zapadu Njemačke, novinar DW-a Srećko Matić razgovarao sa Zoranom Andročecom iz poslovnog udruženja INGRA-DET.

DW: Gospodine Andročec, hrvatski premijer Andrej Plenković posjetio je Sjevernu Rajnu-Vestfaliju. Cilj je, kako kaže, produbljenje privredne suradnje s njemačkom saveznom pokrajinom u kojoj živi oko 18 milijuna ljudi i koja je zaslužna za oko petinu njemačkog BDP-a. Kako ta suradnja konkretno izgleda?

Zoran Andročec: Suradnja Hrvatske sa Sjevernom Rajnom-Vestfalijom je veliki most. Ovdje se nalaze stotine poduzeća s izaslanim radnicima. Samo naše poslovno udruženje ima oko 2.500 radnika izaslanih iz Republike Hrvatske. Možete onda misliti koliko ih imaju ostali. Ovdje na zapadu Njemačku se kreće preko 50.000 hrvatskih državljana. Ovdje su i hrvatski poduzetnici koji su otvorili svoje tvrtke i zaposlili Hrvate, ali po njemačkom pravu. Imate naše starosjedioce, dijasporu. A imate i ljude koji su došli posljednjih godina, u potrazi za kruhom, kao socijalni migranti preselili su se iz našeg sustava u RH, još uvijek ne rade ovdje, ali se nadaju da će dobiti radno mjesto. Sve u svemu radi se o velikoj grupi naših ljudi ovdje.

U usporedbi s južnim njemačkim saveznim pokrajinama (Bavarska, Baden-Württemberg i Hessen) radi se ipak o nešto manjem broju hrvatskih doseljenika i manjem volumenu gospodarske suradnje. Gdje tu konkretno vidite potencijale rasta privredne suradnje?

Volumen je doista manji, ali vlada bitno drugačija atmosfera, a i kvaliteta našeg rada je drugačija. Ovdje se recimo ne bavimo graditeljstvom, već se bavimo finim mehaničkim radovima, strojarstvom, brodogradnjom, nešto što je puno zahtjevnije u organizacijskom smislu.

Nedavno ste bili na velikom gospodarskom susretu u Berlinu na kojem je govorila i predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović kako bi promovirala intenziviranje njemačko-hrvatske privredne suradnje. Recite nam kakvo je raspoloženje njemačkih potencijalnihinvestitora kad se radi o ulaganjima u Hrvatskoj? Što su im glavni prigovori, koje su glavne pohvale?

Njemački investitori ponavljaju isto ono što govore hrvatski investitori. Smanjite šumu propisa. Olakšajte nam rad. Smanjite porezno opterećenje. Nema ništa drugo što bi mogli reći njemački investitori kao što bi to mogao reći jedan poduzetnik iz Hrvatske. To je apsolutno jedno otvoreno tržište. Kad hrvatska vlada to napravi, onda će biti i više investicija.

Jeste li zadovoljni tempom kojim hrvatska vlada provodi te reforme?

Pa ni sama hrvatska vlada nije zadovoljna. Ali ne može to biti jednostrana odluka. Postoji zatečeno socijalno stanje, tu je vrlo teško naslijeđe rata i poraća. Nije to moguće otkloniti samo preko noći.

Kad govorimo o potencijalnim ulaganjima njemačkih poduzetnika u Hrvatskoj, koliki je njima problem činjenica da u RH ima sve manje stručne radne snage, koja odlazi na Zapad, pa i u Njemačku. Odnosno relativno visoki troškovi rada u Hrvatskoj?

Mi imamo jednu biološku i menadžersku krizu. A isto tako i demografsku. Ali i Nijemci će dolaziti kod nas. Očekujem da ćemo u budućnosti imati više njemačkih direktora kod nas u Hrvatskoj, a vjerojatno i radnika. To će postati pravo ujedinjeno europsko tržište.

U kojem vremenskom razdoblju bi se to mogli dogoditi po Vašem mišljenju?

Pa vidite da je proces već u tijeku. Mi već bilježimo prve Nijemce kao radnike u Hrvatskoj, što je zapravo fenomenalno. Nakon 200, 300 godina opet dolaze Nijemci, Nijemci iz Njemačke se naseljavaju u Hrvatskoj.

Za sada ipak sloboda kretanja na tom liberaliziranom tržištu više-manje je jednosmjerna ulica. Puno veći broj Hrvata dolazi na Zapad Europe, nego što se Hrvata vraća u Hrvatsku.

Da, to je točno. To je bila očekivana posljedica otvaranja granica. Uvijek smo govorili: OK, ljudi će otići, ali će kod nas doći nekakve investicije. Mi smo još uvijek u iščekivanju tih investicija.

Kad to već spominjete, predsjednica je nedavno u Berlinu izričito spomenula njemačku automobilsku industriju i ulaganja njemačkih auto-proizvođača u Hrvatskoj. Ideja je to o kojoj se već dosta dugo priča, ali bez većih konkretnih rezultata. Istovremeno imamo konkretan slučaj, najavu Volkswagena koji razmišlja o otvaranju tvornice na jugoistoku Europe. U igri je Srbija, u igri je Bugarska. Hrvatsku nitko ne spominje. Zašto?

Uvijek smo predlagali našim dužnosnicima i predstavnicima u diplomatskim i konzularnim predstavništvima da ponude porezne privilegije. Dakle, kad Ministarstvo financija RH bude odlučilo dati odgovarajuće poticajne pakete investitorima, onda će te investicije i doći.

I, što ste tim povodom poručili premijeru Plenkoviću u Düseldorfu?

Premijeru, samo naprijed s reformama.

Gospodine Andročec, hvala Vam na ovom razgovoru.

Zoran Andročec je direktor INGRA-DET, gospodarsko-interesnog udruženja sa sjedištem u Zagrebu i operativnim centrom u Düsseldorfu, glavnom gradu savezne pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija. Udruženje okuplja hrvatska poduzeća koja djeluju na njemačkom tržištu.